Stednja onoga sto ostane - zasto ta metoda gotovo nikad ne funkcionira
Upravljanje proračunskim rizicima

Stednja onoga sto ostane - zasto ta metoda gotovo nikad ne funkcionira

Stednja kao ostatak, a ne kao prioritet - zasto to ne funkcionira

Luka je godinama govorio da ce stediti ono sto mu ostane na kraju mjeseca. Godinama mu nije ostajalo nista.

Matematika koja ne laze

Kada stednja dolazi zadnja, uvijek postoji razlog zasto je nema. Neki trosak koji nije bio planiran, nesto sto se htjelo kupiti, neka prigoda koja se nije mogla propustiti.

Stednja na kraju mjeseca nije stednja. To je samo potrosnja s odgodenim odlukama.

Sto se dogada kada se redoslijed promijeni

Luka je postavio automatski prijenos od 80 eura na dan isplate - prije nego sto je uopce vidio novac na racunu. Prvih nekoliko tjedana je bilo neugodno. Trebalo je rezati negdje drugdje.

No nakon tri mjeseca, prilagodio se. Poceo je trositi prema onome sto ima, a ne prema onome sto misli da ima.

Rizik koji se ignorira

Bez stednje, svaki financijski udar - gubitak posla, bolest, kvar - postaje problem koji se rjesava dugom. Dug kosta novac. Taj troskak je predvidiv, ali samo ako se gleda unaprijed.

Luka je za godinu dana sakupio 960 eura. Nije to bogatstvo, ali je razlika izmedu financijske krhkosti i minimalnog jastuka koji mijenja kako reagirate na probleme.

Nastavite istraživati

Analitički članci

Stručni tekstovi o proračunskim rizicima, metodama procjene i konkretnim alatima za upravljanje financijskim neizvjesnostima.

Pregledaj članke

Dostupnost programa

Interaktivni kvizovi i testovi dostupni su sudionicima iz različitih dijelova Hrvatske, s prilagodbom regionalnim specifičnostima.

Provjeri dostupnost

Kontaktirajte tim

Imate pitanje o sadržaju ili trebate više informacija? Javite se — odgovaramo na upite vezane uz upravljanje proračunskim rizicima.

Pišite nam